Što traže hrvatski poslodavci
Traženje posla i nije baš laka stvar. Danas ima jako puno kandidata i baš vi se trebate posebno isticati da biste dobili posao. To nije lako jer morate imate neke određene vještine i osobine koje će se poslodavcu svidjeti kod vas i zbog čega bi vas mogao zaposliti. Ipak, postoje neke stvari koje svi poslodavci traže kod svojih budućih zaposlenika, ali i onih koji trenutno rade za njih.
To su neke vještine i znanje koje svatko može usvojiti i naučiti. Na razgovorima se susrećete sa raznim pitanjima, ali i onim standardnim. Gdje se vidite za par godina, kako biste doprinijeli tvrtki ako vas zaposle i slično. Ponekad na to nije lako odgovoriti, ali treba biti smiren i jasno odgovarati. Komunikacijske vještine su izrazito bitne poslodavcu, morate se znati razgovarati i komunicirati. Rad na kompjuteru je danas normalna stvar, ali ne samo osnovno znanje već treba imati i napredno znanje. Upišite tečaj kako biste popravili svoje vještine. Učenje stranog jezika je poznata stvar danas, pa neka je i taj tečaj na popisu. Budite spremni na pitanja o timskom radu. Poslodavci traže da budete spremni raditi s drugima i prihvatiti druge karaktere. Budite otvoreni za prekovremeni rad i rad vikendom po potrebi, poslodavac mora znati da ćete povući ako će to trebati od vas. Vaši talenti su bitni, pokažite neke svoje projekte, što znate i što ste već napravili, neki samo na temelju toga dobiju posao. Naravno, to su samo neke stvari koje svi poslodavci traže, ali ćete i na samom razgovoru za posao vidjeti što bi se moglo od vas tražiti.
Koji su najmanje plaćeni poslovi
U glavnom gradu Hrvatske, tj. gradu Zagrebu će radnici imati najveću plaću i to čak do oko 14% veću od nekih drugih gradova. Tako će recimo konobar u Slavonskom brodu imati manju plaću od svog kolege koji radi isti posao u Zagrebu. Najniže plaće su u Vukovarsko-srijemskoj županiji i u Brodsko-posavskoj županiji.
Zanimanja koja su slabije plaćena su trgovci, frizeri, zaštitari, radnici koji rade na održavanju čistoće grada i naselja, na zgradama, u prerađivačkoj industriji, proizvodnji odjeće, frizeri, blagajnici, kuhari u restoranima brze hrane, krojači, te zaštitari. Manje razvijena područja, tj. gradovi nisu u mogućnosti zaposliti osobu i dati joj veću plaće, pa se zbog toga i razlikuju plaće po gradovima za ista zanimanja.
Koji su poslovi najstresniji
Današnje vrijeme sa sobom donosi puno više sresa nego je to bilo prije. Radno vrijeme, previše obaveza, ali i neki poslovi koji nam samo povećavaju taj stres. Dobro je poznato da je upravo stres krivac za brojne bolesti te da utječe na fizičko, ali i psihičko stanje čovjeka. Nije se lako riješiti stresa, pogotovo ako radite neke od najstresnijih poslova.
Iako postoje poslovi koji su jako stresni, ljudi ih ne prestaju raditi. To su zanimanja poput arhitekta, menadžera u oglašavanju, doktori, policajci, vatrogasci, piloti, direktori tvrtke, fotoreporteri, profesionalni vojnici. Neki od tih poslova traže dosta žrtve, predanosti te uz to donose jako puno stresa. Piloti, vatrogasci, doktori su odgovorni za živote drugih te sama ta činjenica donosi stres. Direktori velikih firmi imaju u svojim rukama veliku odgovornost posla, rade s velikim svotama novca i slično te ne čudi da su pod stresom. Fotoreporteri ponekad rade u vrlo opasnim uvjetima te se tu ni ne treba reći koliko to može biti opasno. Stres može uzrokovati razne bolesti, te je dosta veliki uzročnik i depresija i lošeg psihičkog stanja. Ipak, ako volite to što radite tada ćete naći način da se nosite i sa stresom koji ide uz njega.
Koji su najunosniji poslovi u Hrvatskoj
Odvjetnici
U odvjetničkim društvima se vrti veliki novac.Pogotovo u odvjetničkim društvima koja se bave trgovačkim pravom i koja zastupaju interese, među ostalim, velikih multinacionalnih kompanija u Hrvatskoj.
Proizvođač zdrave hrane
Posebno u dalmaciji je imperativ proizvodnja zdrave hrane. Taj imperativ nam posebno nalaže turizam koji daleko bolje prepoznaje kvalitetu naše hrane nego mi sami. Hrvatska je već izvršila određeni iskorak u smislu proizvodnje takve hrane, međutim nedovoljno u odnosu na način na koji su to učinile ostale zemlje članice EU.Svjetsko tržište godišnje konzumira hrane označene ekološkim certifikatom u vrijednosti oko 60 milijardi eura, a gotovo polovicu od te količine potroše stanovnici Europe. Samo građani Njemačke za ekološku hranu unutar godine izdvoje gotovo sedam milijardi eura. Prvo mjesto na ljestvici po osobnoj potrošnji drže Švicarci, Danci i Austrijanci. S konvencionalnom poljoprivredom Hrvatska ne može ni sanjati ravnopravnu tržišnu utakmicu s europskim farmerima. U ekološkoj proizvodnji hrane situacija je pak obrnuta. U tom segmentu, ne samo zbog iznimnih zemljopisno-klimatskih prednosti, nego i očuvana i od industrije nezagađenog okoliša te činjenice da su velike površine zarasle u korov i ne obrađuju se desetljećima, Hrvatska ima potencijal kao nijedna članica Europske unije.
Maksilofacijalni kirurg
Maksilofacijalna kirurgija je grana medicine koja se bavi bolestima koje se nalaze u području lica, čeljusti i usta. Specijalizacija iz maksilofacijalne kirurgije u Hrvatskoj traje 54 mjeseca. Maksilofacijalna kirurgija se kao struka jako razlikuje od zemlje do zemlje. Vrlo često se maksilofacijalna kirurgija poistovjećuje sa stomatologijom. Kod nas postoji oralna kirurgija koju specijaliziraju stomatolozi a vezana je više za zube i postoji maksilofacijalna kirurgija koja je specijalizacija za liječnike opće medicine. Unutar naše maksilofacijalne kirurgije specijalizant ima onkologiju, traumatologiju, malformacije („zečije usne“, „vučje ždrijelo“...), deformitete čeljusti, ima recimo neka komplicirana upalna stanja i tu se još itekako nadovezala estetska kirurgija. Dakle poznati plastični kirurzi za koje ste čuli preko novina su u stvari maksilofacijalni kirurzi koji su otišli u privatnu praksu.
Pekarstvo
Brendiranje proizvodnje pekarskih proizvoda bilo je nešto nezamislivo dok neki od hrabrijih pekara nisu uvidjeli da se njihov proizvod izdigao iz monotonije koju je konkurencija pekla po kvartovskim uglovima i da je vrijeme za iskorak. Taj trend je naglo krenuo iz Zagreba, otvaranjem pekarnica poput Dinare, Dubravice, Pan-Peka ili Mlinara, od kojih su neki vrlo brzo izrasli u prave maloprodajne divove, diktirajući standarde za cijelo tržište.Doista je neobično, čak i u svjetskim razmjerima, da su među prvim dosljedno i vrlo kvalitetno osmišljenim prodajnim konceptima baš pekarnice koje su vremenom postavile standarde i za ostale branše. U stvari, nema boljeg primjera na kojem se može dokazati utjecaj dosljedno provedenog prodajnog koncepta na prodajne rezultate i percepciju brenda.Činjenica da je cijela industrija shvatila koliko je dobro koncipiran prodajni prostor bitan za uspjeh brenda i povećanje prodajnih rezultata najbolji je pokazatelj svim domaćim brendovima koliko je bitno ulagati u kvalitetno osmišljen prodajni koncept, a ne samo razmišljati o estetici i dekoru. Na kraju, svaka uložena kuna u analizu, strategiju, prostorni koncept i kvalitetan dizajn baziran na srži brenda i unaprjeđenju prodajnih procesa, vraća se višestruko. Kroz neminovno povećanje prodaje, ali i jaču poveznicu kupaca s brendom.
Zapošljavanje osoba sa invaliditetom
Viša razina obrazovanja znači i veće šanse za zapošljavanje - ovo vrijedi za sve osobe, uključujući i osobe s invaliditetom, ali je udio osoba sa završenom višom ili visokom školom odnosno fakultetom toliko mali da je zanemariv. Nadalje, tržište danas traži osobe s dodatnim vještinama, kao što su poznavanje informatike ili barem jednog stranog jezika. Invaliditet za veliki broj osoba s invaliditetom ne bi trebao biti preprekom za stjecanje dodatnih znanja i vještina, cjeloživotno obrazovanje ili prekvalifikaciju ako osiguramo odgovarajuću podršku, odnosno razumnu prilagodbu.Prateći strukturu zaposlenih posljednjih godina, nalazimo da se gotovo tradicionalno najveći broj osoba s invaliditetom zapošljava sezonski, na povremenim poslovima, sa srednjom stručnom spremom i u pomoćnim zanimanjima poput pomoćnog kuhara, čistača, admistrativnog djelatnika i slično.
Za osobe s invaliditetom, osim zapošljavanja, jednako važno je zadržavanje posla i što duže ostajanje u procesu rada. Stoga je ključni preduvjet rada osoba s invaliditetom osiguranje potrebnih podrški, kako na radnom mjestu tako i u pristupu istome što uključuje ne samo prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada već i svakodnevni prijevoz, fleksibilno radno vrijeme, mogućnost rada od kuće, skraćenog radnog vremena i drugo, ovisno o individualnim potrebama. Potrebno je raditi na projektima zapošljavanja i osposobljavanja osoba s invaliditetom jer je to najbolji način skrbi o njima, a naravno da bi trebalo i poboljšati mehanizme kontrole provedbe već donesenih pravnih akata koji se tiču zapošljavanja osoba s invaliditetom, kako bi se zaista uvidjela njihova učinkovitost i djelotvornost.