Jesu li svi su kreativni?
Svi su kreativni. Nažalost, kreativni sokovi koji inače tako slobodno teku ako se njeguju, kod mnogih se ljudi od djetinjstva prekidaju nametanjem pretjerane analitičnosti od strane autoriteta u njihovim životima. Kreativnost je prečesto sputana pretjeranom analitičnošću. “Zaustavite to.” “Protivi se politici tvrtke.” “Nikad to nismo tako radili.”
Umjesto traganja za razlozima protiv, zašto ne iskušati nove ideje, njih bismo trebali promotriti otvorena uma. Uključiti zeleno svjetlo. Istraživati dalje. Širiti naša razmišljanja dalje od očitog. To što vjerujemo kako bi nam ideje mogle biti odbačene, ne bi nas trebalo zaustaviti u kreativnosti. Lako je obeshrabriti se, ali ako prestanemo smišljati nove ideje ugušit ćemo vlastite kreativne sposobnosti.
Inovativnost treba unapređivati stalnom uporabom. Ljudi su skloni cenzuriranju sebe brinući o tome kako će drugi prihvatiti njihove ideje. Autocenzura je daleko gora od cenzure kroz tuđu kritiku, jer se tako osjećamo nesposobnima. Griješit ćemo, davat ćemo prijedloge koji ne funkcioniraju, možda nas i ismiju šef ili naši kolege. Neka nas to ne zaustavi. Einstein, Edison, Whitney i Watt su mnogo puta ismijavani. Dopustite kreativnim idejama da samo pristižu.
Poticanje inovacije kreativnosti
“Više, bolje, brže i s manje novaca” - čini se kako danas zaista često čujemo tu mantru. Kako održati korak s promjenama i biti proaktivan da bi se nosili s promjenama? Promjene nisu jedino što predstavlja izazov. To je brzina promjena. Svaki su put sve brže. Prilagođavanje promjenama je presudno za budućnost naše tvrtke.
Sposobnost stvaranja novih proizvoda, inovacija sustava i razvijanja postojećih proizvoda, usluga i sustava kroz godine je proučavana na brojne načine. Neki su istraživači nastojali otkriti i shvatiti što osobu čini kreativnom. Drugi su proučavali okruženja koja potiču kreativna nastojanja i omogućuje im da cvatu. Neki su se koncentrirali i na razvoj kreativnih proizvoda i usluga.
Ljude je stoljećima fascinirao kreativni process, niz koraka kojima osoba ili skupina ljudi koristi načela kreativnog razmišljanja za analizu problema ili prilika na sistematičan, nepristran i naizgled nekonvencionalan način. U novije su vrijeme suvremena istraživanja u društvenim i biheviorističkim znanostima demistificirala koncept, pokazujući kako nam čak i skromne sposobnosti razmišljanja, analize i eksperimentiranja pomažu steći znanja o prirodi inovacije, njenim brojnim aspektima i izrazima.
Ta povećana svijest i shvaćanje diljem svijeta plijeni maštu menadžera usredotočenih na kvalitetu, koji shvaćaju goleme dobrobiti razvoja kreativnih sposobnosti i sposobnosti rješavanja problema kod svojih suradnika. U biti, istraživanja pokazuju kako se sposobnost kreativnog razmišljanja, analize problema i mogućnosti na nove, inovativne načine, smatra jednom od najvrednijih vještina koje možemo razviti u nama i unutar poslovne organizacije.
Zašto? Zato što kreativne ideje rezultiraju novim otkrićima, boljim načinima obavljanja stvari, reduciranim troškovima i poboljšanim rezultatima, a ta su pitanja od vitalnog značaja za poslovne ljude koji rade u suvremenim kompetitivnim okruženjima.
Razvoj kreativnosti promatranjem
Većina ljudi ne vjeruje da su kreativni. Cijelog ih života uče kako je kreativnost neki poseban talent kojeg posjeduju samo umjetnici, izumitelji i geniji. To nije istina. Psiholozi su dokazali kako je kreativno razmišljanje moguće razvijati.
Ne moramo izmišljati nove ideje da bi bili kreativni. Promatramo li stvari oko nas i naučeno primjenjujemo na druge situacije, bit ćemo jednako kreativni kao i kod inovacija.
Stan, menadžer u Hooper Steelu u Las Vegasu, zamijetio je kako sve više benzinskih crpki funkcionira na bazi samoposluživanja i više ne nude promjenu ulja i podmazivanje te su se počele pojavljivati postaje za brzo podmazivanje, kako bi udovoljile potražnji. Stan se poslužio jednom od njih i bio je zadovoljan brzinom i kvalitetom rada. Hooper Steel je godinama slao kamione na servis kod dobavijača radi redovitog podmazivanja. To je zahtijevalo slanje dvoje ljudi (jedanje drugoga morao svojim autom vratiti sa servisa), cjelodnevno ostavljanje kamiona kod dobavljača i povratak - na što se opet trošilo vrijeme dvoje ljudi. “Zašto ne koristiti postaje za brzo podmazivanje za naše kamione?”, mislio je Stan. Rezultat, slanjem jednog radnika na postaju za brzo podmazivanje, pri čemu je taj čekao oko 30 minuta dok se kamion servisira, Stan je tvrtki prištedio oko 1600 $ mjesečno u cijeni servisiranja i izgubljenom vremenu. Uz to su veći dio dana mogli koristiti kamion.
Razvoj kreativnosti zamjenom
Darlene, šefica ureda tvrtke Mass Mailers, teško je zadržavala osoblje u iznimno dosadnom, rutinskom poslu, punjenju brošura i uzoraka u omotnice. Priroda posla bila je takva da ga nije mogla obavljati standardna automatizirana oprema. Ne samo da je fluktuacija radnika bila skupa, već nikad nije bila sigurna hoće li imati nekoga da obavi posao. Razmišljala je da, iako tzv. normalni ljudi taj posao smatraju toliko dosadnim, možda to neće biti slučaj s mentalno hendikepiranima. Popunjavajući radna mjesta osobama koje sporo uče, Darlene je uspjela naći radnike kojima posao nije bio dosadan te su postali stalni i cijenjeni zaposlenici.
Grupna kreativnost
Većina ljudi vizualizira kreativnu osobu kao nekoga tko generira ideje ili izume poput Billa Gatesa ili Stevea Jobsa. Zapravo, brojni kreativni koncepti plod su zajedničkog rada. Interakcija i uzajamno oplođivanje ideja potiče njihov razvoj.
Stara je uzrečica “dvije glave su pametnije od jedne” - ako je proširimo, shvaćamo kako je mnogo glava pametnije od jedne - to se već mnogo puta pokazalo točnim. Grupna nastojanja u odborima i na konferencijama pomogla su pri rješavanju brojnih problema.
Jedan je od pristupa koji se uspješno koristi brainstorming. Brainstorming je tehnika prikupljanja što većeg broja ideja na neku temu. Razlike između običnog sastanka i brainstorminga su u tome što je ovdje cilj samo generiranje ideja - zeleno svjetlo za razmišljanje. Kako bi nam brainstorming ponudio maksimum, analiziranje nije dopušteno. Sudionici ne smiju kritizirati, analizirati, odbacivati ili prihvaćati bilo koji prijedlog, neovisno o tome koliko se smiješan, bezvrijedan ili genijalan činio.
Psihološko načelo u pozadini brainstorminga naziva se načelo otponca. Svaka ideja može pokrenuti drugu ideju u umu slušatelja. Nečija glupa ideja može rezultirati dobrom idejom druge osobe. Dopuštajući sudionicima da slobodno misle i ne brinu o tome kako će ideja biti prihvaćena, brainstorming oslobađa ljude i oni naprežu um, utirući put ideji koja može biti vrijedna.
Kod tipičnog brainstorminga se skupina posvećuje samo jednoj temi, najavljenoj prije sastanka. Kad voditelj objavi temu, povlači se i postaje samo jedan od članova skupine. Jedna se osoba zadužuje za unošenje ideja na pano. Ideje se izgovaraju i bilježe. Nema komentara za ili protiv nečega. Potiče se sloboda, što je ideja luđa, to bolje. Uspjeh se mjeri brojem stvorenih ideja. Sudionike se potiče da se nadovezuju na predstavljene ideje. Odbor nakon sastanka revidira ideje, istražuje ih i analizira. Tek tada počinje razmišljanje pred crvenim svjetlom.
Brainstorming nije primjeren za sve probleme, ali može biti vrlo koristan u brojnim situacijama. Najbolje funkcionira pri rješavanju specifičnih problema, a ne u određivanju dugoročnih ciljeva ili opće politike. Neki su primjeri uspješne primjene brainstorminga imenovanje novog proizvoda, otvaranje novih kanala distribucije, reduciranje dosade u poslu i razvijanje netradicionalnih pristupa marketingu proizvoda ili usluge.