Stres na poslu - kako ga se riješiti
Svi smo iskusili stres na poslu. Netko više, netko manje, ali činjenica je da ga ima na svakom radnom mjestu. Nije ga lako zaobići i ponekad je to nemoguće. Pritisak zbog rokova, pa neki iznenadni problemi, manjak vremena, te razni drugi problemi mogu utjecati na stres. Stres na poslu utječe na nas i nakon posla, kada dođemo kući, a to može opet donijeti i neke nove probleme.
Nemojte si dopustiti da zbog stresa na poslu imate problema i kod kuće. Vrlo je važno posao ostaviti na poslu pa tako i stres. Naučite pobijediti stres na poslu, moguće je. Naravno, postoje poslovi koji su više stresniji od drugih, ali naš odnos prema tome može sve promijeniti. Stanke su provjereni način protiv stresa. ustanite, prošećite, napravite male stanke više puta tokom radnog dana. Pet minuta za kavu uvijek dobro dođe, kada jedete maknite se od uredskog stola ukoliko je to moguće. Izađite na svjež zrak na par minuta, tako ćete razbistriti misli. Rasporedite svoj posao, ujutro rješavajte one teže zadatke, a pred kraj radnog dana one najlakše. To su samo osnovne smjernice koje vam olakšavaju vaš posao te smanjuju stres. Isprobajte i uvjerite se sami.
Kako znati da previše radite
Jeste li se ikada zapitali radite li previše? Možda niste ni svjesni da većinu svoga vrmena provodite na poslu ili da i slobodno vrijeme provodite na kompjuteru ili telefonu kako biste radili. Često ljudi nose svoj posao doma, na godišnje odmore, vikende i slično, a tada je već pomalo i kasno odvikavati se od takvih stvari. Dok sami ne prihvatite činjenicu da previše radite tada se ništa neće promijeniti.
Stres se najčešće nakuplja kada puno radimo ili kad radimo stresan posao. Kada su nam misli fokusirane samo na posao, a ne vidimo što se događa u našem privatnom svijetu tada znamo da radimo previše. To se također može vidjeti po zdravlju, narušenom zdravlju je često uzrok posao.
Ovisnost o radu
Previše rada može narušiti vaše zdravlje, naštetiti vašem privatnom životu, a tada je će možda biti i prekasno za neke popravke. Razmislite jesti li jedni od onih radoholičara koji zaista imaju problem. Ako ste prvi na poslu, zadnji odlazite i jedva čekate doći opet na posao, tada vjerojatno volite svoj posao, ali ste i ovisni o njemu.
Dobro je za vas da volite svoj posao i da uživate u radu, ali ako posao postane vaš život tada ste ovisni o poslu što može biti dosta veliki problem. U nekim zemljama radoholičari čak završe na terapijama kako bi se riješili te svoje ovisnosti. Vaš život nije vaš posao, morate to znati. Ukoliko radite cijeli dan i ne znate više s kim živite, gdje su vam prijatelji tada znate da previše radite. Također, time se ugrožava i vaše zdravlje, dolazi do iscrpljenosti i prevelikog umora a tada se smanjuje i vaša produktivnost. Kad tad dolazi do prevelikog pritiska, a onda i drugih problema. Kako biste to popravili uvedite neke promjene, organizirajte dane i sate. Posao ostavite za radno vrijeme i to ono klasično od osam sati, a slobodno vrijeme ako treba provedite ne radeći ništa. Opustite se, s vremenom će vas ta ovisnost pustiti, a sve ćete ipak stići odraditi na vrijeme i sa uspjehom.
Zašto je prekovremeni rad loš za vas
Prekovremeni rad ne smije biti pravilo u poslovanju, već iznimka dopuštena samo u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega posla i drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe. Nije zakonito da radnik kontinuirano u duljem razdoblju radi prekovremeno. Takva situacija upućuje na potrebu povećanja broja zaposlenih radnika. Radnik smije prekovremeno raditi najviše osam sati na tjedan, 32 sata na mjesec, odnosno 180 sati na godinu.
Ako prekovremeno radi četiri tjedna uzastopno ili 12 tjedana u kalendarskoj godini, poslodavac mora o tome obavijestiti inspektora rada. Radnici koji rade prekovremeno imaju pravona povećanu plaću. Europska je studija pokazala da prekovremeni rad može loše utjecati na zdravlje srca. Osobe koje su radile barem 10 sati na dan su imale za 60% veći rizik od stvaranja zdravstvenih problema vezanih uz srce kao što su nefatalni srčani udari od osoba koje ne rade prekovremeno. Osobe koje rade prekovremeno najčešće su više agresivne, natjecateljski nastrojene, napete i općenito neprijateljski raspoložene, a vrlo često će raditi i kada su bolesne umjesto da potraže liječničku pomoć. Liječnici bi trebali biti svjesni rizika prekovremenog rada i ozbiljno shvatiti simptome kao što je bol u prsima, pratiti i liječiti priznate kardiovaskularne čimbenike rizika, osobito krvni tlak, te savjetovati prikladnu promjenu životnog stila.No, iako posao može negativno utjecati na čovjekovo zdravlje, tako može i dugotrajna nezaposlenost. Istraživanje koje je predstavljeno tijekom kongresnog sastanka o psihološkim prednostima zaposlenosti i utjecaja nezaposlenosti je otkrilo da nezaposlenost može pokrenuti probleme vezane uz mentalno zdravlje.
Što je burn out sindrom
Posao u današnje vrijeme traži od nas puno više. Radimo svoj posao, ali zadataka ima i previše, često radimo i prekovremeno, a to se često i ne plaća. Ponekad posao nosimo i kući nakon radnog vremena, a ni godišnji ne možemo proći bez nekih poslovnih telefonskih poziva. Preopterećenje na poslu znači da imate burn out sindrom.
Sindrom burn out označava loše zdravstveno ali i psihičko stanje čovjeka, te može doći do raznih problema. Depresija je jedan oblik burn out sindroma, a prate ga i loše raspoloženje, ljutnja, ogorčenost, nezadovoljstvo na poslu ali i privatno i slično. Kada se nađemo u situaciji da nas više ništa ne veseli kada idemo na posao, da nam je svaki zadatak naporan i da jedva čekamo da idemo doma s posla, tada imamo burn out sindrom. Tada moramo nešto poduzeti, uzeti neki godišnji ili čak i promijeniti posao. Vrlo je teško riješiti se tog sindroma ukoliko ne poduzimamo ništa vezano za to. Nemojte se prepuštati tom sindromu, s vremenom može biti samo gore za vas. Već danas poduzmite nešto, razgovarajte s nadređenima ili možda krenite u potragu za novim poslom.